U prvom vikendu lipnja uspješno se u Betini održao prvi Sajam tradicijske drvene brodogradnje koji je na jednom mjestu okupio brodograditelje u drvu, vlasnike drvenih brodova i ponuđače opreme i dijelova za drveni brod. Sajam je također bio mjesto gdje ste mogli doživjeti i više od toga jer su izlagači bili iz sektora brodogradnje, ali i povezanih roba i usluga pa su se tu našli i izrađivači ribarskog pribora, suvenira te ponuđači raznovrsnih domaćih proizvoda. Uključile su se i otočne turističke zajednice, udruge koje se bave promicanjem maritimne baštine te javne ustanove koje skrbe o zaštićenim područjima. Sajmu se odazvao niz malih obrtnika i OPG-ova koji su cijeloj manifestaciji dali jedan kreativni impuls.
Manifestaciju smo otvorili u petak 3. lipnja pozdravnim govorima Kate Šikić Čubrić, ravnateljice Muzeja betinske drvene brodogradnje, Marinke Fržop, predsjednice udruge Betinska gajeta 1740 i Ane Mijat, direktorice Turističke zajednice mjesta Betina. Riječ dobrodošlice okupljenima uputio je župan Šibensko – kninske županije Marko Jelić, Kristijan Jareb, načelnik Općine Tisno i Joso Smolić, predsjednik Obrtničke komore Šibensko – kninske županije – poručili su organizatori.
Nakon svečanog otvaranja imali smo panel raspravu na temu “Izazovi tradicijske brodogradnje u suvremenom dobu”. U raspravi se govorilo o problematici koncesioniranja pomorskog dobra u brodogradilišne svrhe i o poteškoćama na koje se nailazi u procesu otvaranja smjera za školovanje brodograditelja u drvu. Panelisti na raspravi su bili Marinka Fržop, predsjednica udruge Betinska gajeta 1740, Nina Perko, ravnateljica Uprave pomorstva, Jadranka Fržop, ravnateljica Lučke uprave Šibensko-kninske županije, Marko Jelić, župan Šibensko-kninske županije, Jakov Lovrić, predsjednik udruge Latinsko idro, Nino Majica, profesor Srednje strukovne škole Biograd, Krešimir Bosna, dipl. ing. brodogradnje i Joso Smolić, predsjednik Obrtničke komore Šibensko-kninske županije. Raspravu je moderirala naša ravnateljica Kate Šikić Čubrić – poručuju.
Nakon uvodne rasprave brodograditelj Ante Fržop održao je predavanje na temu “Proces i tehnike gradnje tradicijskog broda”. Slijedilo je predavanje brodograditelja Milana Jadrešića na temu “Klasifikacija drvenih brodova – aktualna problematika za vlasnike”. Predavanjima su mogli nazočiti svi zainteresirani, ali primarna publika bili su učenici srednjih strukovnih škola iz Šibenika i Biograda čiji su se ravnatelji odazvali edukativnom dijelu manifestacije i time podržali jednu od glavnih vizija manifestacije – očuvanje i prijenos znanja o tradicijskoj brodogradnji. Učenici su također u pratnji stručnog osoblja muzeja razgledali Sajam, muzej na otvorenom i stalni postav u zgradi Muzeja te izložbu drvenih brodova na velikom mulu u Betini gdje su, posebno za ovu priliku, bili izloženi leut Kvarneriol, gajete Marija i Jaka i lađa Đurđa. U večernjem dijelu programa održala se promocija dokumentarnog filma “Priča o obnovi betinske gajete Marija“.
Drugog dana otvoreni su sajmeni paviljoni i posjetitelji su se mogli upoznati s ponudom izlagača na Sajmu. Osobito su dobro posjećeni bili paviljoni brodograditelja u drvu koji su se promovirali i putem interpretacijske infrastrukture izrađene posebno za Sajam tradicijske drvene brodogradnje.
Izlagački paviljoni s ponudom domaćih proizvoda naših OPG-ova su bili posebno zanimljivi posjetiteljima. Bilo je tu svega – od dimljene ribe do prirodne kozmetike!
Udruge Latinsko idro i Betinska gajeta 1740 bile su zadužene za plovidbe s posjetiteljima Sajma. Najmlađi članovi udruge Latinsko idro pokazali su svoje vještine, a još poneke tajne o dijelovima brodske arme otkrili su im i članovi udruge Betinska gajeta. Zadnjeg dana manifestacije po gotovo pa nepostojećem vjetru uspjela se održati i mini regata, a svi zajedno uživali smo i u zabavnom dijelu programa uz Olivera J. Berekina i zakusku u organizaciji udruge Betinska gajeta 1740 i KUD-a Zora iz Betine – poručili su organizatori.
Projekt Sajam tradicijske drvene brodogradnje osmišljen je u suradnji s partnerima Turističkom zajednicom mjesta Betina i udrugom Betinska gajeta 1740. Sam projekt sufinanciran je sredstvima Europske Unije iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo. Sredstva su povučena preko domaćeg FLAG / LAGUR Galeb iz Lokalne razvojne strategije u ribarstvu putem natječaja “Promocija lokalnog ribarstva, akvakulture, gastronomije i maritimne baštine“.