Staza Krka polumaratona dobila službeni međunarodni certifikat AIMS-a

0

Staza prvog Krka polumaratona, najavljenog za 14. travnja, koja vodi od Eko kampusa Puljane do amfiteatra Burnum, dobila je službeni međunarodni certifikat AIMS-a (Association of International Marathons and Distance Races), udruženja koje okuplja preko 400 vodećih svjetskih utrka na duge staze iz više od sto zemalja. Rezultat postignut na certificiranoj stazi vjerodostojan je i vrijedi svugdje u svijetu, i to pet godina ako se staza ne mijenja.

Polumaraton, dug 21,098 km, u  Nacionalnom parku „Krka“ trčat će se u njegovom sjevernom dijelu, u široj javnosti manje poznatom krajoliku, s veličanstvenom prirodnom i bogatom kulturnopovijesnom baštinom.

Utrka starta u Eko kampusu Puljane, budućem interpretacijsko-edukacijskom i volonterskom centru. Naime, u sklopu projekta Nepoznata Krka: skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke uređuje se veliki centar namijenjen istraživačima i volonterima, djeci i mladima, a prije svega istinskim zaljubljenicima u prirodu, željnima znanja i promatranja Nacionalnog parka kroz „znanstvene“ naočale.

Eko kampus Puljane nalazi se iznad Miljacka slapa, koji čine tri sedrene stepenice. Iako nije otvoren za posjećivanje, taj je slap po mnogočemu poseban. Vodama rijeke Krke tu se kroz izvor Miljacka pridružuju vode rijeke Zrmanje. Izvor je izravna veza između dviju rijeka i jedinstven hidrogeološki fenomen. Stotinjak metara nizvodno od slapa na desnoj obali rijeke nalazi se špilja Miljacka II, u kojoj obitavaju brojne endemične i zaštićene podzemne životinje. Među njima najatraktivnije su čovječja ribica, koja se ubraja u iznimne osobitosti Europe, i dugonogi šišmiš, čija je kolonija od preko 4 000 jedinki jedna od najvećih u Europi.

Nacionalni park „Krka“ ponosi se bogatom kulturnopovijesnom baštinom iz svih razdoblja čovjekova života uz Krku. Na prostoru nekadašnjeg Oprominja, distrikta slavne Kninske županije, na području Promine i Miljevaca, nalaze se strateški važne utvrde hrvatskih velikaša, ostale u nasljeđe iz burnoga srednjeg vijeka. Utrka prolazi kroz mjesto Oklaj, smješteno nedaleko od utvrde Nečven, podignute na rubu brine na lijevoj obali Krke, tri kilometra nizvodno od slapa Miljacka, nekad u vlasništvu slavne hrvatske velikaške obitelji Nelipić. Njoj nasuprot, na drugoj strani kanjona, nalaze se ostaci utvrde Trošenj, kojom je gospodarila obitelj Šubić. Dvije utvrde navodno je nekada povezivao viseći most, a trkači će ih, ako obrate pažnju, ugledati u trenutku dok prolaze kroz selo Nečven.

Utrka se potom spušta do same rijeke, uz 400 metara široko i 1 300 metara dugo Ćorića jezero (Bjelober, Brljansko jezero), nakon čega slijedi jedini teži uspon, koji vodi do cilja. Jezero je nastalo manjim dijelom zahvaljujući rastu sedrene barijere slapa Brljan, a većim dijelom zbog izgradnje brane akumulacije Brljan za potrebe hidroelektrane „Miljacka”. Voda jezera prelijeva se preko Brljana samo za visokih voda. Dužina sedrene barijere slapa Brljana iznosi oko 300 m, širina oko 180 m, a ukupan pad 15,5 m. Uzvodno su manja jezerca, brzaci i pragovi. Slap je okružen bujnim submediteranskim raslinjem, malim pašnjacima i kultiviranim poljima. Najljepši je baš u proljeće, kada zazeleni a bujna vegetacija još ne zakrili sedrene kaskade. Kroz kanjon, preko slapišta od davnina prolazi put, o čemu na bukovačkoj strani svjedoče ostaci rimskog vojnog logora Burnuma, u kojemu je cilj prvog Krka polumaratona.

Biser antičke arhitekture, rimski vojni logor Burnum, smješten je na desnoj obali rijeke Krke, na mjestu na kojemu su se u rimsko doba križale najvažnije prometnice. Sagrađen je u prvoj polovici 1. st. Danas su vidljivi ostaci lukova koji su pripadali zgradi vojnog zapovjedništva (pretorija) i dobro sačuvan amfiteatar. Burnum je bio sjedište XI. legije rimske vojske Claudiae Piae Fidelis i IV. legije Flaviae Felix. S obzirom na strateški važan položaj, s kojeg je nadziran prijelaz preko rijeke, iz njega su otpočinjala vojna djelovanja prema kopnu, sve do sjevernih granica rimske države. Oko 77. godine rimski car Vespazijan osobno je dao novac za rekonstrukciju amfiteatra, koji tipološki pripada amfiteatrima s četiri ulaza. Amfiteatar je mogao primiti od šest do deset tisuća posjetitelja, dok će ovaj put primiti sve trkače koji uspješno završe prvi Krka polumaraton.