Nova milenijska fotografija Šime Strikomana u spomen na Fausta Vrančića

0

U povodu obilježavanja 400. obljetnice smrti Fausta Vrančića i skorašnje izložbe Renesansni Faustus Verantius u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, ugledni milenijski fotograf Šime Strikoman snimio je svoju 595. milenijsku fotografiju i najnoviju u nizu iz ciklusa Homo volans – padobran Fausta Vrančića.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu obilježava 400. obljetnicu smrti najistaknutijega hrvatskog izumitelja i konstruktora na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće Fausta Vrančića, na čija će ostvarenja podsjetiti hrvatsku i svjetsku javnost izložbom Renesansni Faustus Verantius koja će se od 6. do 25. studenoga 2017. godine održati u predvorju Knjižnice. Za ostvarenje ovoga programa Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dobila je pokroviteljsku potporu UNESCO-a , izložba je dio programa Mjeseca hrvatske knjige 2017., a ostvarena je uz potporu Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Tim povodom danas je u Zagrebu u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu poznati fotograf Šime Strikoman snimio svoju 595. milenijsku fotografiju i najnoviju u nizu fotografija iz ciklusa Homo volans – padobran Fausta Vrančića. Snimanje se prigodno održalo i tijekom trajanja 15. međunarodne izložbe inovacija ARCA 2017 u organizaciji Udruge inovatora Hrvatske.

Snimanju milenijske fotografije u spomen na Fausta Vrančića priključilo se približno 400 građana, među kojima i više od 200 učenika Strojarske tehničke škole Fausta Vrančića u Zagrebu, članovi Društva inovatora Faust Vrančić iz Šibenika, učenici Osnovne škole kralja Tomislava u Zagrebu, učenici Tehničke škole Karlovac, učenici I. tehničke škole Tesla, djelatnici Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, inovatori – izlagači 15. međunarodne izložbe inovacija ARCA 2017, kao i djelatnici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Među brojnim vrijednim Vrančićevim projektima mlinova, mostova te različitim napravama, izdvajaju se kao prve u povijesti tehnike njegove ideje žičare, amortizera, mosta od metala i mosta ovješenoga o lance. Ipak, svjetsku slavu postigao je upravo projektom Homo volans (Leteći čovjek), prvom konstrukcijom modernoga padobrana.

Ova stranica koristi cookies (kolačiče) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Daljnim korištenjem stranice suglasni ste s korištenjem kolačića Više detalja

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close